Osnovni carinski pojmovi
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najstariji je instrument vanjskotrgovinske politike, koji dodatkom na cijene robe i usluga utječe na obujam i vrijednost vanjske trgovine.
PDV
U EU se porez na dodanu vrijednost (PDV) smatra oblikom oporezivanja, roba se oporezuje na uvoz, a roba je oslobođena PDV-a na izvoz. Način plaćanja PDV-a reguliran je nacionalnim pravom.
VIES
Svaki porezni obveznik mora provjeriti jesu li njegovi kupci iz države članice EU identificirani kao porezni obveznici i imaju li važeći porezni broj. U tu svrhu uspostavljena je baza podataka VIES (VAT Information Exchange System) koja sadrži sve podatke o poreznim obveznicima, kao i podatke o isteku poreznog broja.
EORI broj
EORI broj jedinstveni je broj koji se koristi za identifikaciju gospodarskih subjekata i drugih osoba u aktivnostima na koje se primjenjuju carinski propisi. Dodjeljuju ga nadležna carinska tijela i on je jedinstven u Europskoj uniji.
Sve osobe (pravne osobe, obrtnici, udruženja) koje imaju namjeru obavljati djelatnosti iz nadležnosti carinskog zakonodavstva Europske unije (uvoz, izvoz, provoz itd.) moraju imati prethodno dodijeljen EORI broj.
Gospodarski subjekti iz trećih država (tj. koje nisu članice EU) mogu se registrirati i dobiti EORI broj kod nadležnog ureda u bilo kojoj državi članici EU.
Fizičke osobe s nastanom u Republici Hrvatskoj oslobođene su obveze posjedovanja EORI broja kada uvoze ili izvoze robu za svoje osobne potrebe.
Carinska roba
Svaku robu koja se prenosi ili prevozi preko carinskog područja. Razlikujemo Zajednicu (unutar EU) i izvan Zajednice (roba iz trećih zemalja koja dolazi u EU pod carinskim nadzorom).
Carinsko područje
Područje na kojem vrijede iste carine i isti carinski propisi. Carinsko područje Zajednice (EU) je područje država članica s izuzetkom trećih teritorija (Farski otoci, Ceuta i Melilla) i uključujući zemlje izvan EU (Monaco i San Marino).
Carinsko skladište
Zatvoreni prostor skladištenje carinske robe.
Carinski sustav
Svi propisi iz područja carine kojima se utvrđuje carinski nadzor, carinski postupak, carinjenje robe te uređuju prava i obveze osoba u carinskom postupku.
Carinski deklarant (carinski agent)
Osoba koja sastavlja carinsku deklaraciju i podnosi je carinskom tijelu u svoje ime ili za račun naručitelja (osoba koja uvozi ili izvozi robu).
Carinski postupak
Uvozni carinski postupak (carinski postupak 40) podrazumjeva podnošenje robe, podnošenje carinske deklaracije, podmirenje carinskog duga i puštanje robe u slobodan promet.
Carinska tarifa
Carinska tarifa je sustav brojčanih kodova koji se koriste za identifikaciju svake robe u carinskom postupku. Na temelju ovog sustava utvrđuju se stope po kojima se carine obračunavaju i plaćaju. U EU ovu zadaću obavlja TARIC.
TARIC
Uvjet za funkcioniranje carinske unije i zajedničkog tržišta EU je ujednačena primjena vanjskotrgovinskih pravila u svim državama članicama. To jedinstvo osigurava TARIC (integrirana tarifa Europske zajednice).
TARIC je sustavno uređen popis robe koji sadrži tarifne oznake, tarifne nazive i carinske stope.
Zajednička carinska tarifa TARIC primjenjuje se na trgovinu s trećim zemljama i jedinstvena je u cijeloj EU. Visina uvoznih carina varira ovisno o vrsti robe i zemlji iz koje se uvozi.
Carinska stopa
Postotak ad valorem carina ili nominalne vrijednosti specifičnih carina, izraženih kao iznos pristojbe koja se plaća na robu.
Carinska vrijednost robe
Vrijednost robe koja se koristi kao osnova za obračun carine na temelju stopa iz carinske tarife ili za obračun PDV-a. Carinska vrijednost uključuje sve troškove do ulaska robe u EU (troškovi prijevoza, troškovi posrednika, provizije, autorske naknade…).
JCD (Jedinstvena carinska deklaracija)
Isprava kojom deklarant prijavljuje robu za carinjenje u propisanom obliku i na propisan način u slučaju uvoznog ili izvoznog posla.
MRN (Referentni broj kretanja)
Broj pod kojim se JCD upisuje u carinski sustav SIAIS. Na temelju tog broja pošiljka se može identificirati u carinskom sustavu. Sastoji se od jedinstvenog niza od 18 znakova, koji se automatski određuju carinskim informacijskim sustavom po primitku JCD-a.
Carinski dug
Obveza određene osobe da za određenu robu plati propisima utvrđenu svotu uvozne carine (uvozni carinski dug) ili izvozne carine (izvozni carinski dug).
Puštanje robe u slobodan promet
Radnja carinskih tijela kojom puštaju robu tijekom uvoznog postupka kada su carine plaćene ili osigurane.
Carinski sustav EU
EU je ujednačila vanjskotrgovinsku politiku država članica koja se provodi u cijeloj EU.
To znači da EU djeluje izvana kao jedna zemlja, što olakšava poslovanje s trećim zemljama u uvoznim i izvoznim transakcijama. Carinska pravila su usklađena i primjenjuju se na sve države članice. To znači da pojedina država ne može samostalno donositi ili određivati vlastite propise. Kretanje robe između država članica unutar same EU je kretanje bez carine.
Pravni izvori ili zakoni koji uređuju carinu:
- Carinski zakon Zajednice,
- Zakon o carinskoj provedbi Europske unije (ZICPES),
- Zakon o carinskoj službi (ZCS),
- Zakon o poreznom postupku (ZDavP),
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost (ZDDV).
INCOTERMS
Glavna svrha INCOTERMS pravila i termina je definiranje pariteta isporuke između kupca i prodavatelja kojima se odlučuje kada odgovorost i rizici u prodaji robe prelaze sa prodavatelja na kupca. Njihovo uključivanje u ugovore o prodaji znatno umanjuje mogućnost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija.
Trenutno ih je u uporabi 11, a njihova kategorizacija je sljedeća:
Za sve oblike prijevoza:
EXW – franko tvornica
Kupac preuzima robu i odgovornost u tvornici prodavatelja, a prodavatelj ne snosi nikakve ostale troškove.
FCA – franko prijevoznik (uz naznačeno mjesto)
Prodavatelj predaje izvozno ocarinjenu robu u ruke prijevoznika kojeg odabire kupac na naznačenom mjestu.
CPT – vozarina plaćena do (naznačeno mjesto)
Prodavatelj snosi sve troškove transporta do navedene lokacije, međutim rizik prenosi predavanjem robe prvom prijevozniku.
CIP – vozarina i osiguranje plaćeni do (naznačeno mjesto)
Prodavatelj snosi sve troškove, uključujući i osiguranje do naznačenog mjesta. Ovaj paritet je za prodavatelja u stvari isti kao i CIP, uz dodatnu obvezu plaćanja osiguranja.Međutim i u ovom slučaju rizik prenosi predavanjem robe prijevozniku.
DAT – isporučeno terminal (uz navedeni terminal).
Prodavatelj isporučuje robu kada se istovarena iz prijevoznog sredstva stavi na raspolaganje kupcu na terminalu. Pod pojmom “terminal” podrazumijeva se svaki prostor uređen za istovar robe. Prodavač snosi sve troškove i rizike uključene u dopremu robe do terminala i istovar robe na terminalu.
DAP isporučeno na mjestu (uz navedeno mjesto)
Prodavatelj stavlja robu na raspolaganje kupcu u trenutku dolaska na naznačeno mjesto istovara, dok je ona u još prijevoznom sredstvu i spremna za istovar (neistovarena). Prodavatelj snosi sve troškove i rizike uključene u dopremu robe do naznačenog mjesta istovara.
DDP isporučeno ocarinjeno (na određenu destinaciju)
Prodavatelj pokriva sve troškove transporta i snosi sav rizik sve do carinjenja i dostave robe na željenu adresu.
Za pomorski promet i unutarnju plovidbu:
FAS – franko uz bok broda (u naznačenoj luci)
Prodavatelj mora dovesti i postaviti robu pored broda, spremnu za utovar u naznačenoj luci. Također ima obvezu izvozno ocariniti robu i pripremiti sve dokumente neophodne za transport.
FOB – Franko utovareno na brod (u naznačenoj luci)
Prodavatelj mora utovariti robu na brod koji je određen od strane kupca, izvozno ocarinjenu. Svi troškovi,uključujući i osiguranje, te rizici obveza su prodavatelja.
CFR cijena sa vozarinom (do naznačene luke)
Prodavatelj mora platiti troškove transporta do naznačene odredišne luke. Osiguranje plaća kupac. Rizik prelazi na kupca u trenutku prelaska ograde broda u luci otpreme.
CIF – Troškovi, vozarina i osiguranje (do naznačene luke)
Ovaj paritet je isti kao i CFR uz dodatni uvjet da prodavatelj snosi i troškove osiguranja do odredišne luke.
Cestovni granični prijelazi
HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA:
Stara Gradiška (HR-BIH) – Bosanska Gradiška (BIH-HR)
Slavonski Šamac (HR-BIH) – Bosanski Šamac (BIH-HR)
Donji Vinjani (HR-BIH) – Gorica (BIH-HR)
Ličko Petrovo Selo (HR-BIH) – Izačić (BIH-HR)
Klek (HR-BIH) – Neum 1 (BIH-HR)
Metković (HR-BIH) – Doljani (BIH-HR)
Slavonski Brod (HR-BIH) – Bosanski Brod (BIH-HR)
Zaton Doli (HR-BIH) – Neum 2 (BIH-HR)
Županja (HR-BIH) – Orašje (BIH-HR)
HRVATSKA – CRNA GORA:
Karasovići (HR-MNE) – Debeli Brijeg (MNE-HR)
HRVATSKA – SRBIJA:
Bajakovo (HR-SRB) – Batrovci (SRB-HR)
Erdut (HR-SRB) – Bogojevo (SRB-HR)
Ilok (HR-SRB) – Bačka Palanka (SRB-HR)
Tovarnik (HR-SRB) – Šid (SRB-HR)